Svetski je dan borbe protiv femicida. Bojana Pjanić Otović iz MUP-a izjavila je za RTS da je svaka prijava zapravo spasavanje jednog života, kao i da se može podneti pod uslovom anonimnosti.

Direktor Pravosudne akademije Nenad Vujić naveo je da je obaveza države da zaštiti žrtvu, ističući značaj kazne i progona nasilnika.

U Srbiji je od početka godine ubijeno 17 žena u porodičnom-partnerskom nasilju. Bojana Pjanić Otović, gostujući u Beogradskoj hronici, rekla je da nasilje u porodici nije privatna, već sistemska stvar, kao i da kao društvo moramo da se borimo protiv toga.

Crna stistika – 17 ubijenih žena u Srbiji

• U Srbiji je tokom 2024. godine ubijeno dosad 17 žena. Ubice su, u polovini slučajeva, ranije prijavljivane za nasilje, njih osam od 17.
• Kao i prethodnih godina, i dalje su žene starije od 46 godina u većem riziku da budu ubijene (11 je ove godine bilo starije od 46).
• Najveći broj žena ubili su sadašnji i bivši partneri (u 13 slučajeva) ,dok je po jednu ubio sin, unuk, bivši zet i progonitelj.
• Šest žena ubijeno je nožem, pet vatrenim oružjem, dve su pretučene do smrti, dve su udavljene, jedna ubijena bušilicom, a jedna testerom.

"Svaka prijava koja je blagovremeno podneta MUP-u, zapravo je spasavanje jednog života. Donekle smo postigli cilj da žene prijave nasilje u porodici, jer najveći broj slučajeva sa smrtnim ishodom su događaji koji nisu bili poznati policiji", ističe Pjanić Otovićeva.
Prema njenim rečima, obaveza policije nakon prijave je da čuva identitet te osobe, ističući da iskaz svedoka može da bude značajan dokaz u krivičnom postupku koji se vodi protiv nasilnika.

"Jedan spasen život je mnogo vredniji, nego da li će vam neko zameriti ako prijavite. Od podnošenja prijave, policija izlazi na teren, prikuplja sve činjenice i dokaze i pokretaće proceduru u saradnji sa svim nadležnim institucijama", objašnjava Pjanić Otovićeva.

Prijava, osveta i nulta tolerancija

Nenad Vujić pak kaže za RTS da se povećava broj komšija i srodnika koji prijavljuju nasilje koje neko trpi u porodici ali to, smatra, nije dovoljno, ističući da je potrebna prevencija, ali i kazna i progon nasilnika.
"Imamo problem prijavljivanja žrtava, jer se ne osuđuju ili nemaju dovoljno poverenja da će biti zaštićene, dok komšije i prijatelji neće da se mešaju u privatne, porodične odnose. To se menja, što pokazuje statistika – sve je više prijava jer sada mogu da budu i anonimne da ne bilo osvetničkog momenta", ukazuje Vujić.

Vujić kaže da zakon propisuju obavezu da se edukuju svi – od policije do suda, koji rade na slučajevima nasilja nad ženama i u porodici.
"Jako je važno profilisanje pojave – prepoznati povreda koje nisu fizičke, već i psihičke, kao i pretnja. Obaveza je države da reaguje i štiti žrtve, jer se ranije smatralo da je to porodično-privatna stvar. Institucije jačaju, a opredelje svih u Srbiji je nulta tolerancija prema nasilju u porodici", zaključuje Nenad Vujović, direktor Pravosudne akademije.